What Is Bosniak, And What Bosnian-Herzegovinian Literature, And What Is, After All, The Bosnian-Hercegovinian Interliterary Community? (A Contribution To Literary-Theoretical And Literary-Historical Understanding)
DOI:
https://doi.org/10.18778/2544-1795.01.02Ключевые слова:
Bosniak literature, Croatian and Serbian literature in Bosnia-Herzegovina, Bosnian-Herzegovinian literature, Bosnian-Herzegovinian interliterary and intercultural community, interliterary processАннотация
Literary creation in Bosnia-Herzegovina is very complex. Viewed as a whole and throughout its historical duration, it has not been realized within the framework of one nation or one ethno-national community, nor within only one language or only one alphabet, nor within the framework of only one cultural-civilizational circle. This fact and this kind of literary-historical and cultural-historical reality gives the basis from which it is now possible to talk about a unique, singular literature of Bosnia-Herzegovina, or Bosnian-Herzegovinian literature, and also about parallel, plural literatures of Bosnia-Herzegovina – Bosniak as well as Croat and Serbian literatures in Bosnia-Herzegovina, together with the literary traditions of Bosnian-Herzegovinian minority communities, such as the Jewish community and others. Also, it is possible to speak about a phenomenon that should – given its own, internal historical-developmental dynamics and its literary-developmental principles and relationships in general – probably be named the Bosnian-Herzegovinian interliterary community. That is why, in understanding the phenomenon of literary creativity in Bosnia-Herzegovina, as well in defi ning Bosnian literary studies, primarily the theoretical concepts of interliterariness as well as closely related concepts of interculturality occur as potential solutions, as – both of them – have their essential meaning and full realization in the cases of both literary and culturally complex phenomena like literature in Bosnia-Herzegovina in general.
Библиографические ссылки
Begić M. (1971), „Pismo Midhata Begića“, [u:] Odjek, br. XXIV, Sarajevo.
Duraković E. (2003), Bošnjačke i bosanske književne neminovnosti, Vrijeme, Zenica.
Duraković E. (2012), Obzori bošnjačke književnosti, Dobra knjiga, Sarajevo.
Džafi ć Š. (2015), Interkulturni (kon)tekst bosanskohercegovačke interliterarne zajednice, Dobra knjiga, Sarajevo.
Đurišin D. (1997), Šta je svetska književnost?, prev. Miroslav Dudok, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci / Novi Sad.
Đurišin D. (1993), „Ka metodologiji proučavanja slovenskih književnosti danas“, [u:] Književna istorija, god. 25, br. 90, Vuk Karadžić, Beograd.
Đurišin D. (1994), „O interliterarnom centrizmu balkanskih književnosti“, [u:] Zbornik Matice srpske za slavistiku, br. 46/47, Matica srpska, Novi Sad.
Ďurišin D. (1966), „O teoretskim ishodištima poredbene književnosti“, [u:] Umjetnost riječi, god. 10, br. 3-4, Hrvatsko fi lološko društvo, Zagreb.
Ďurišin D. (1974), Sources and Systematics of Comparative Literature, trans. Peter Tkác, University of Komenského, Bratislava.
Ďurišin D. (1976), Vergleichende Literaturforschung: Versuch eines methodisch-theoretischen Grundrisses, Sammlung Akademie Verlag, Berlin.
Ďurišin D. (1984), Theory of Literary Comparatistics, trans. Jessie Kocmanová, Slovak Academy of Sciences, Bratislava.
Ďurišin D. (1989), Theory of Interliterary Process, trans. Jessie Kocmanová & Zdenek Pistek, Slovak Academy of Sciences, Bratislava.
Ďurišin D. (1991), „Daljnje mogućnosti i perspektive istraživanja međuknjiževnog procesa“, [u:] Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti, sv. 4, ur. Franjo Grčević, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog, Zagreb.
Ďurišin D. (1992), Čo je svetová literatúra?, Obzor, Bratislava.
Isaković A., prir. (199), O „nacionaliziranju“ Muslimana: 101 godina afi rmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, Globus, Zagreb.
Kodrić S. (2010), „Nevolje s kanonom: Slučaj bosanske i/ili bošnjačke književne historije (Na primjeru okolnosti i karaktera ranog kanonizacijskog rada M. Begića“, [u:] Književna prošlost i poetika kulture (Teorija novog historicizma u bosanskohercegovačkoj književnohistorijskoj praksi), Slavistički komitet, Sarajevo.
Kodrić S. (2012a), „’Bosanskohercegovačke književne teme’ Midhata Begića i problem određenja književnosti u BiH“, [u:] Bosanskohercegovački slavistički kongres I, knj. 2, ur. Sanjin Kodrić, Slavistički komitet, Sarajevo.
Kodrić S. (2012b), Književnost sjećanja: Kulturalno pamćenje i reprezentacija prošlosti u novijoj bošnjačkoj književnosti, Slavistički komitet, Sarajevo.
Kodrić S. (2014), Istok i Zapad – srce i um (Procesi evropeizacije u novijoj bošnjačkoj književnosti i kulturalno-poetički sinkretizmi i liminalno-hibridni oblici kao specifi čnost njezina kulturalnog identiteta), [u:] Sarajevski fi lološki susreti II, Zbornik radova, knj. 2, ur. Sanjin Kodrić, Bosansko fi lološko društvo, Sarajevo.
Kodrić S. (2015), Preporod prije preporoda? (Pjesma Pozdrav gospodina hodže Mehmed-Emin-Efendije i počeci novije bošnjačke književnosti), [u:] Radovi, knj. XVIII, Filozofski fakultet, Sarajevo.
Kovač Z. (2001), Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Biblioteka Književna smotra, Zagreb.
Kovač Z. (2005), Međuknjiževna tumačenja, Hrvatsko fi lološko društvo, Zagreb.
Kovač Z. (2011), Međuknjiževne rasprave: Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Službeni glasnik, Beograd.
Kovač Z. (2016), Nove interkulturne studije: Međuknjiževna čitanja, mentorstva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Kuna H. (2008), Srednjovjekovna bosanska književnost, Međunarodni forum Bosna, Sarajevo.
Rizvić M. (1985), Pregled književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Veselin Masleša, Sarajevo.
Spahić V. (2016), Književnost i identitet: Književnost kao prostor izazova u reprezentaciji/konstrukciji bošnjačkog kulturnog identiteta, Bosanska riječ, Tuzla.
Spahić V. (2017), Krugovi i elipse: Studije i ogledi o književnim identitetima, Bosanska riječ, Tuzla.
Загрузки
Опубликован
Выпуск
Раздел
Лицензия

Это произведение доступно по лицензии Creative Commons «Attribution-NonCommercial-NoDerivatives» («Атрибуция — Некоммерческое использование — Без производных произведений») 4.0 Всемирная.